Međunarodni dan svjetlosti se svake godine obilježava 16. svibnja i slavi ulogu svjetlosti u znanosti, kulturi i umjetnosti, obrazovanju i održivom razvoju, kao i u različitim područjima kao što su medicina, komunikacija i energija. Taj datum je odabran jer je dana 16. svibnja 1960. službeno pušten u pogon prvi upotrebljivi laser na svijetu. Voditelj projekta izrade lasera bio je fizičar Theodore H. Maiman (dva puta kandidat za Nobelovu nagradu). UNESCO je prepoznao važnost ovog postignuća te proglasio taj dan međunarodnim praznikom znanosti, kulture i održivog razvoja.
Međunarodni dan svjetlosti ističe važnost svjetlosti i njezin utjecaj na svakodnevni život. Svjetlost je ključna za razvoj znanosti i tehnologije jer nam omogućuje istraživanje svijeta, od najsitnijih čestica (pomoću mikroskopa) do udaljenih galaksija (pomoću teleskopa). Također ima važnu ulogu u stvaranju održive budućnosti, budući da solarna energija predstavlja čist i obnovljiv izvor energije. Osim toga, svjetlost je nepresušan izvor inspiracije u umjetnosti, arhitekturi i dizajnu. Zahvaljujući svjetlosti, napreduju znanost, kultura i društvo.
Ovaj dan nas podsjeća i na svjetlosno onečišćenje koje u urbanim sredinama postaje sve veći problem. O njemu se ne priča puno kao o npr. zagađenju zraka ili vode, ali ima veliki utjecaj na prirodu i kvalitetu života životinja, biljaka i ljudi. Najviše ga stvaraju ulična rasvjeta, reklamni panoi i LED zasloni, osvijetljeni izlozi trgovina, sportski stadioni, poslovne zgrade te dekorativna rasvjeta na zgradama i spomenicima. Problem nastaje kada rasvjeta nije pravilno usmjerena. Tada dio svjetlosti odlazi prema nebu umjesto da osvjetljava tlo, čime se nepotrebno povećava svjetlosno zagađenje.
Ljudsko tijelo naviknuto je na prirodnu izmjenu dana i noći. Tijekom noći organizam se odmara i priprema za novi dan, no previše umjetnog svjetla može poremetiti taj prirodni ritam. Zbog svjetlosnog zagađenja ljudi mogu imati probleme sa spavanjem, osjećati umor i imati slabiju koncentraciju. Posebno je štetno plavo svjetlo koje emitiraju računala, prijenosna računala, mobiteli i drugi elektronički uređaji, jer može otežati uspavljivanje i narušiti kvalitetu sna.
Svjetlosno zagađenje utječe i na mnoge životinje koje su aktivne noću i ovise o tami za preživljavanje. Umjetna rasvjeta može promijeniti njihovo prirodno ponašanje i poremetiti njihove životne navike. Ptice selice koriste zvijezde za orijentaciju tijekom leta, a jaka umjetna svjetla mogu ih odvesti u pogrešnom smjeru. Mnogi kukci, poput moljaca i komaraca, privučeni su svjetlom pa kruže oko izvora rasvjete umjesto da traže hranu ili se razmnožavaju. I druge noćne životinje teže pronalaze plijen i ne snalaze se u okolišu koji je previše osvijetljen. Ukoliko biljke tijekom noći izložimo umjetnom svjetlu, to može poremetiti njihov rast i razvoj. Zbog toga neke biljke kasnije u svom životu odbacuju lišće i cvjetaju u neobično vrijeme.
Učenici na nastavi fizike uče da je svjetlost oblik elektromagnetskog zračenja koji je vidljiv ljudskom oku, s valnim duljinama otprilike između 380 i 750 nanometara. Glavni prirodni izvor svjetlosti je Sunce, dok su umjetni izvori žarulje, LED rasvjeta, svijeće, reflektori. Svjetlost se u vakuumu širi brzinom od približno 300 000 km/h. Svjetlost omogućuje vid, fotosintezu i mnoge svakodnevne aktivnosti. Ovisno o valnoj duljini, svjetlost može imati različite boje – od ljubičaste do crvene.
U okviru projektnog zadatka iz fizike, učenici su istraživali svjetlosno onečišćenje i njegov utjecaj na okoliš, ljude, životinje i biljke. Analizirali su kako prekomjerna umjetna rasvjeta povećava potrošnju električne energije, što dovodi do većeg zagađenja okoliša i globalnog zatopljenja. Posebnu pozornost posvetili su primjerima iz svakodnevnog života u kojima se javlja svjetlosno zagađenje. Učenici su također istražili načine na koje se ono može smanjiti, poput gašenja nepotrebnih svjetala, korištenja štedljivih žarulja, pravilnog usmjeravanja rasvjete prema tlu te smanjenja jačine svjetla kada ono nije potrebno. Na temelju prikupljenih podataka izradili su plakate kojim su prikazali uzroke, posljedice i moguća rješenja svjetlosnog onečišćenja.
Dubravka Despoja, prof.matematike i fizike
